CONCERTO PER CALLIDO
CONCERTO PER CALLIDO
JOSIPA LEKO (CRO), orgulje / organo / organ
Giovanni Battista Martini (1706. -1784.)
Toccata per il Deo Gratias
Johann Jacob Froberger (1616. -1667.)
Canzona in C, FbWV 305
Tarquinio Merula (1595? -1665.)
Capriccio cromatico
Johann Sebastian Bach (1685. - 1750.)
Pastorella in F, BWV 590
I. Alla Siciliana
II. Allemande
III. Aria
IV. Gigue
I. Alla Siciliana
II. Allemande
III. Aria
IV. Gigue
Giovanni Battista Pergolesi (1710. - 1736.)
Sonata in F
Bernardo Storace. (1637.? - 1707.?)
Balletto
F. Danksagmiiller (1969.)
Estampie (2007.)
Bernardo Pasquini (1637. - 1710.)
Toccata con lo scherzo del cucco
Michelangelo Rossi (1601./1602. - 1656.)
Toccata settima
Orgulje stoljećima inspiriraju glazbenike, a posebno skladatelje, te predstavljaju srž visoke europske umjetnosti u sferama svjetovnosti i sakralnosti. Iako svaki kutak Europe posjeduje svoju priču i čuva drugačiji razvojni put orguljskih škola, Italija, kao kolijevka vokalne polifonije, monodije i opere, ostvarila je neizmjeran utjecaj izvan svojih geografskih granica, posebice u razdobljima renesanse i baroka. Brojni skladatelji izučavali su razne tehnike skladanja upravo iz pera talijanskih majstora te je njihov utjecaj jasno vidljiv u razvojnoj niti europske "klasične" glazbe, čak i u djelima J. S. Bacha, najvećeg predstavnika baroknog instrumentalnog kontrapunkta. Tako talijanska orguljska glazba proizlazi iz bogate tradicije zborske, posebno crkvene glazbe koja se njegovala u velikim središtima poput crkve Sv. Marka u Veneciji (cori spezzati), orgulje su u jednom trenutku povijesti dobile ulogu ekvivalenta zboru — gregorijanski koral je poslužio kao tema za brze, improvizirane notne vrijednosti (diminuzioni) koje su kasnije postale samostalne kompozicije za instrumente s tipkama. Istra je stoljećima bila dio Serenissime i prigrlila neke aspekte umjetnosti koji su postali neizostavni djelovi kulturnog identiteta. Orgulje čuvenog venecijanskog graditelja Gaetana Callida iz 1797. godine i danas svjedoče o važnosti pojedinih mjesta poput Motovuna — kroz ovaj koncerti dalje naglašavamo neprocijenjivu vrijednost ovog spomenika kulture čiji povratak u matičnu crkvu Sv. Stjepana s nestrpljenjem očekujemo, kako bi nakon dugačke tišine ponovno mogli čuti raskošan pjev kraljice instrumenata u svom punom sjaju
