MUSICA AFFETTUOSA

MUSICA AFFETTUOSA

Branko Mihanović - oboa
Ljerka Očić - orgulje (HR)


Bernardo Pasquini (1637. – 1710.)
Toccata IV

Luka Sorkočević (1734. – 1789.)
Sonata u A-duru za obou i orgulje
Andante – Adagio –  Allegro

Domenico Zipoli (1688. – 1726.)
Sonata per organo (della Sonata Op.V.Nr.7 di A. Corelli)
Preludio – Corrente – Sarabanda –  Giga

Francesco Geminiani (1687. – 1762.)
Sonata u e-molu za obou i orgulje
Adagio – Allegro – Largo – Vivace

Giovanni Battista Martini (1706. – 1784.)
Elevazione / Toccata per organo

Giovanni Sammartini (c. 1700 – 1775.)
Sonata u G-duru za obou i orgulje
Andante – Allegro – Affettuoso – Allegro assai

Koncept afekata bio je i ostao dominantan u cijelom baroknom razdoblju, određujući gotovo svaki aspekt bavljenja glazbom. Affetto - kao glavni pokretač glazbene invencije -  jednakom je mjerom uključenu stvaralaštvo talijanskih ili pak hrvatskih skladatelja ranobaroknog i baroknog razdoblja čija djela su večeras uvrštena u koncertni program. Glazba se od davnina povezivala ne samo s afektima, već su se uočavale i njezine moći na najrazličitijim područjima. Etička i iscjeliteljska moć glazbe provlači se kroz srednjovjekovne spise uz ezoterični pojam musica speculativa sve do razdoblja baroka. Dok je renesansna glazba težila za glazbenim opisom emocija proizašlih iz samog teksta skladbe, barokno se razdoblje ulogom afekata koristilo u težnji da se postigne što veća glazbena ekspresivnost. Barokna ideja prvenstveno se odnosila na pokretanje ljudskog duha na ganuće i podrazumijevala je pobuđivanje emocija kod slušatelja. One su, iako ponekad nepredvidive u svojoj spontanosti, uvijek esencijalno prisutne u  prijenosu onog transcedentalnog na ovu našu materijalističku razinu bilo da se radi o baroknom, klasicističkom ili čak modernom glazbenom stilu.
Bez emocije nema Glazbe, nema Uvida koji nam je omogućen upravo Glazbom!

Tekst: Ljerka Očić

Uredila Valentina Badanjak Pintarić